2016-09-16 10:19:01

Međunarodni Dan zaštite ozonskoga omotača

           Brzim i nekontroliranim razvojem čovječanstva, osobito nakon industrijske revolucije, došlo je do narušavanja ravnoteže prirodnih  zemljinih procesa. Kao posljedica uslijedile su klimatske promjene koje su posljednjih godine sve uočljivije: porast globalne temperature, oštećenje ozonskoga omotača, porast količine ultraljubičastog (UV - Ultra Violetno) zračenja koje dopire na Zemlju, pa time i porast kožnih oboljenja, otapanje ledenjaka, učestalije poplave i orkanska nevremena itd.

     Godine 1974 F. Sherwood Roland i Mario Molina dali su uznemirujuće znanstveno predviđanje: ukoliko industrija nastavi oslobađati u atmosferu spojeve koji uništavaju ozonski omotač, koncentracija ozona u stratosferi smanjiti će se 7 do 13%. To znači da će ozonski omotač biti ˝tanji˝, a količina UV zračenja koje dospijeva na površinu Zemlje pojačana. Već tada uočen problem smanjenja ozonskoga omotača, naveo je 22 zemlje svijeta da 16. rujna 1987. godine, u Montrealu, potpišu međunarodni ugovor: ˝Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač˝. Upravo stoga taj je dan proglašen Danom zaštite ozonskog omotača.

 

Neki od postupaka koje svaki čovjek može učiniti:

1. Razvrstavati otpad kako bi se smanjila njegova količina na odlagalištima i kako bi se postigla gospodarska dobit njegovom preradom.

2. Bolje izolirati stambene objekte radi što manje potrošnje energije za zagrijavanje istog.

3. Razmisliti o ugradnji solarnih ćelija i dr. alternativnih načina korištenja energije.

4. Prikupljati papir kako bi se što manje sjekle šume.

5. Koristiti bicikle ili jednostavno prošetati umjesto korištenja automobila na kratkim relacijama.

 


Osnovna škola Ivana Kozarca Županja