preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Kozarca Županja

Login
Vrijeme

Kalendar
« Svibanj 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Tražilica
Za učenike!
Lista linkova je prazna
Brojač posjeta
Ispis statistike od 16. 2. 2011.

Ukupno: 347782
Ovaj mjesec: 2200
Ovaj tjedan: 524
Danas: 2
Upis u školu

Pedagog savjetuje!


Pripremljenost ili zrelost djece za školu

Polazak u školu je najvažniji doživljaj, kako za dijete, tako i za roditelja. Na početku školske godine (ako možete) ostavite desetak dana godišnjeg odmora kako biste mogli više biti uz svoje dijete. Od vašeg stava ovisi i djetetov stav prema školi i učiteljima.

Što se uči u 1. razredu? Prije svega dijete se uvodi u pismenu komunikaciju (čitanje i pisanje) ; usvajanje osnovnih matematičkih predodžbi i pojmova (pojam broja, zbrajanje i oduzimanje do 20); usvajanje znanja o bližoj i daljoj prirodnoj i socijalnoj okolini, razvijanje sposobnosti likovnog i glazbenog izražavanja, usvajanje moralnih i estetskih osobina, elementarnih kulturnih, radnih i higijenskih navika.
U školi dijete mora ne samo učiti, već se i prilagoditi svojim vršnjacima, drugoj djeci, učiteljici, drugim odraslim osobama.

Zrelost djeteta za školu se sastoji od:
Određena tjelesna razvijenost
– dijete mora izdržati svakodnevne napore školskog života, težinu torbe, sjedenje u razredu, trčanje, zahtjeve nastave tjelesne kulture…
- Dobra razvijenost osjetnih organa, naročito vida i sluha – osjetni podaci važni su u spoznajnom pogledu.
- Dobro razvijen govor – dijete mora razumjeti tuđi govor i bez ikakvih teškoća saopćavati svoje misli i potrebe. Govor je osnova za razvijanje dječjeg mišljenja. Rad s djecom koja imaju poremećaje govorno – glasovne komunikacije (glas, govor, jezik, čitanje, pisanje) obavlja defektolog – logoped.
- Razvijena inteligencija – inteligencija kao opća sposobnost značajna je za školski uspjeh i određuje krajnje mogućnosti postignuća.
- Razvijena pažnja – pažnja je bitna funkcija dječje intelektualne razvijenosti. Kod šestogodišnje djece prevladava nehotična (nenamjerna) pažnja. To utječe na organizaciju i metode odgojno – obrazovnog rada u školi. Nastava mora biti zanimljiva, sadržajno i metodički primjerena djeci tog uzrasta.
- Mišljenje – za početak školovanja osobito su važne misaone funkcije djeteta. Mišljenje kod prvaka još je na konkretnom nivou: npr. broj tri su tri prstića.
- Emocionalna zrelost – emocije ili osjećaji naročito su važne za socijalni (društveni) život djeteta. Što smo stariji sve više kontroliramo iskazivanje svojih emocija. Poznajemo radost, veselje, sreću, žalost, tugu, nesreću, zabrinutost, strah, ljubav, ljubomoru, srdžbu i bijes. Za neku djecu polazak u školu može predstavljati krizu odvajanja koja se očituje u strahu od škole, plaču pri ulasku u školsku zgradu pa čak i tijekom cijele nastave. Kod takvih slučajeva od iznimne je važnosti stav oba roditelja. Oni svojim ponašanjem mogu pomoći djetetu da povrati sigurnost u sebe, da ga smire i obrnuto, da ga još više uznemire. Nepravedno je zapostavljena uloga oca koja je izuzetno značajna u odgoju djece, a naročito je važna kod dječaka koji se identificiraju s muškim modelom.
- Socijalna zrelost – najuže je vezana uz emocionalnu zrelost. Predstavlja prilagođavanje na društvene obveze.Djeca se čvršće povezuju sa svojim vršnjacima, imitiraju jedni druge i identificiraju se ( poistovjećuju ) s grupom svojih vršnjaka. Razvija se grupna disciplina, što znači da dijete mora naučiti norme ponašanja u grupi vršnjaka. 
 
- Samostalnost – koliko će dijete razviti samostalnost ovisi o našem odnosu prema njegovim htijenjima i aktivnostima. Uporan interes djeteta za neku aktivnost najbolji je signal da mu to možemo dozvoliti. Mali padovi, ogrebotine i udarci razvijaju oprez kod djece. Dozvolimo im u određenoj mjeri, da uče na svojim pogreškama. Na taj način dijete stječe sigurnost u sebe, ponosno je, jer je to samo učinilo. Vrlo je važna pohvala i nagrada ( ne kupovanje igračaka, novac, nego npr. poljubac, odlazak u šetnju…). Poznato je da su pohvala i nagrada puno pozitivnije i djelotvornije pedagoške mjere od opomene i kazne.
- Individualne razlike – svaki je čovjek jedinstvena i neponovljiva jedinka sa specifičnim psihofizičkim komponentama. Dakle, svako je dijete individua za sebe. Neka su djeca sporija, a neka brža, neka djeca više vole crtanje, a druga pjevanje, itd. Roditelji, potičite aktivnosti u kojima je dijete uspješno. Ono će naučiti poštivati i tolerirati razlike među drugom djecom.

Savjeti, savjeti, savjeti…
- Saslušajte pažljivo sve što vam dijete priča o svojim iskustvima u školi i s drugom djecom. Ako ima problema, posavjetujte ga kako se može ponašati.
- Ne odobravajte svadljivo i nasilno ponašanje. Uputite ga kako se sve može ponašati kad je nezadovoljno.
- Na početku školovanja mnoga djeca imaju problema s pažljivim praćenjem nastave. Ako se takvi problemi nastave, posavjetujte se s učiteljicom i stručnim suradnicima u školi. Možda se radi o poremećaju pažnje sa ili bez hiperaktivnosti.
- Neka djeca mogu imati znatnih poteškoća u svladavanju slova i čitanja. Mada takve teškoće ne moraju značiti da dijete ima specifične poteškoće čitanja i/ili pisanja, korisno je posavjetovati se s logopedom.
- Ne grdite i ne posramljujte dijete ako ima poteškoća na početku školovanja, ne uspoređujte ga sa sobom ili drugom djecom. Dopustite da vaše dijete ima svoj individualni tempo razvoja i svoja sviđanja koja se mogu razlikovati od vaših ili druge djece.
- Kod svih je poteškoća bitno da roditelj postupa sabrano i ne optužuje dijete upravo onda kad ono treba puno podrške i razumijevanja.
- Radujte se napredovanju svoga djeteta i pokažite mu to!


                             Pripremila:Ljiljana Oršolić,prof.

                                                                                                  
                                                                                              

 

 


preskoči na navigaciju