preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Kozarca Županja

Login


« Prosinac 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

Brzi pristup:

 

Naša facebook stranica

Ispis statistike od 16. 2. 2011.

Ukupno: 808421
Ovaj mjesec: 3046
Ovaj tjedan: 75
Danas: 23

Nastava u vrijeme COVID-19
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Obavijest učenicima i roditeljima- COVID-19
Autor: Vladimir Jozanović, 1. 2. 2021.

Poštovani učenici, roditelji i skrbnici !

U privitku Vam dostavljamo brošuru BRINI O SEBI - BUDI DOBRO - proŽIVI COVID i letak s telefonskim brojevima za psihološko savjetovanje mladih za svaku županiju.

 

S poštovanjem,

ravnatelj, Vladimir Jozanović,prof.




Priloženi dokumenti:
mladi_hr_brosura_digital.pdf (1.76 MB)
mladi_hr_brosura.pdf (1.73 MB)
brojevi_telefona_photo.jpg (601.37 KB)


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Upis u školu
I.

ZRELOST DJETETA ZA UPIS U ŠKOLU

 

 

Polazak u školu je za dijete, a i njegove roditelje, jedan  od važnih trenutaka u životu. Dijete ulaskom u školu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, izlaže se sustavu vrednovanja i natjecanja, uz mogućnost doživljavanja neuspjeha i kritike. U školi se prvi puta susreće s obvezama, s osjećajem odgovornosti i novom organizacijom života.

          Prvi školski dani mogu biti uzbudljivi, ali i  popraćen strahom i neugodom. Većina djece prihvati ovo novo životno razdoblje posve prirodno i smireno, no isto tako ovo razdoblje  može biti teško pogotovo onoj djeci koja do polaska u školu nisu bila polaznici vrtića i kod kojih  se javljaju  strahovi od novog i nepoznatog.

Često osjećaj nelagode i straha imaju i  roditelji koji su zabrinuti kako će se njihovo dijete prilagoditi zahtjevima škole, hoće li biti uspješno i hoće li naći prijatelje. Ova obostrana zabrinutost utiče na  osjećaj zadovoljstva, motivaciju za učenje i  ukupan stav prema  školi.

Zbog ovih činjenica vrlo je važno prije polaska djeteta u školu na odgovarajući način procijeniti zrelost djeteta za školu, a istovremeno otkriti i eventualne poteškoće, koje se u školi mogu još više produbiti te ih je potrebno pravovremenim i najprimjerenijim postupcima otkloniti.

Definiranje zrelosti, spremnosti djeteta za polazak u školu vrlo je složeno. Zrelost za školu predstavlja optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti optimalno savladavanje nastavnog plana i programa.  Zrelost će ovisiti o biološkom razvoju, ali i o tome koliko je okolina omogućila djetetu da ovlada potrebnim iskustvima. Pojam je to kojim obuhvaćamo tjelesnu, intelektualnu emocionalnu i socijalnu zrelost.

 

 

TJELESNA ZRELOST

 

Tjelesna zrelost mjerilo je djetetova zdravlja, uvjet je normalnog psihičkog i socijalnog razvoja. Tjelesna zrelost mora dostići određeni stupanj da bi dijete moglo podnijeti naporni ritam škole. Mjerenje visine, težine, određivanje indeksa tjelesne mase, pojava trajnih zuba, mišićna snaga itd.) važno je s obzirom na svakodnevne napore školskog života (pješačenje od kuće do škole, nošenje  školske torbe, dugotrajno sjedenje u školskoj klupi…) na koje do sada dijete nije naviklo.

Za uspjeh u školi nužna je dobra razvijenost osjetnih organa, naročito vida i sluha, koja se utvrđuje na sistematskom pregledu. Dijete mora dobro vidjeti i čuti da bi upoznalo svijet oko sebe. Isto tako i stupanj razvoja živčanog sustava mora postići određenu zrelost. Tjelesna zrelost za školu podrazumijeva  prosječnu visinu oko 120 cm za dječake i 117 cm za djevojčice te težinu oko 20 kg. Normalan tjelesan razvoj omogućuje djetetu da lakše uhvati ritam i tempo školskog rada, da lakše savlada mnoge tjelesne i psihičke napore, koji ga čekaju u školi, ali je i značajan za razvoj njegove ličnosti. Tjelesnu zrelost određuje liječnik prilikom pregleda.

 

 

INTELEKTUALNA ZRELOST

 

Pitanje intelektualne zrelosti djeteta koje kreće u školu značajno je zbog toga što su osnovni zadaci koje će dijete savladavati u školi intelektualne prirode.

Intelektualna zrelost djeteta obuhvaća dobro razvijen govor, koji je osnova za razvijanje dječjeg mišljenja i jedan od bitnih uvjeta ljudske komunikacije, prenošenja iskustava i učenja. Prije polaska u školu dijete mora  biti sposobno izraziti svoje misli i potrebe  te razumjeti govor drugih. Dijete ovog uzrasta  govori tečno i korektno, može spoznati glasove u riječi, odnosno sintetizirati glasove u riječ, prepoznaje glas kojim počinje riječ, u stanju je čuti riječ kao cjelinu i razlikovati je od druge. Dijete ovog uzrasta zna oko 3000 riječi, ali je u tijeku jednog dana u stanju upotrebljavati tek oko stotinjak riječi.

Razvijenost pažnje u predškolskoj dobi uglavnom je nehotična. Polaskom u prvi razred, zbog organizacije nastave i izloženosti mnoštvu informacija, dijete mora imati namjernu pažnju i mogućnost  koncentracije. Namjerna pažnja djece koja polaze u prvi razred nije velika, ona traje prosječno oko 10-15 minuta no ona će se sistematskim radom brzo povećavati. Distribucija i prenošenje pažnje  bitna su svojstva pažnje potrebna za praćenje školskog rada. Dobra pažnja djeteta olakšava učenje, pamćenje i lakše spoznavanje. Među djecom postoje velike razlike u opsegu pažnje, njenoj trajnosti i koncentraciji.

Od djeteta koje kreće u školu očekuje se i razvijenost pamćenja, koja ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uočavanju logičkih veza.

Pojmovno ili logičko mišljenje tj. sposobnost zahvaćanja odnosa i veza među stvarima i pojavama koje djeca opažaju, ali i predviđanje tih odnosa bez ranije stečenog iskustva, počinje se razvijati  pred kraj predškolskog razdoblja. Na pragu osnovne škole djeca počinju izgrađivati glavne misaone operacije kojima se koristimo pri formiranju pojmova, apstrakciju i generalizaciju. S polaskom u školu naglo će rasti sposobnost djeteta da razmišlja o sve općenitijim i apstraktnijim stvarima.

Inteligencija (prema psihologu Howardu Gardneru) uključuje bogatstvo jezičnog izričaja (lingvistička inteligencija), učinkovito korištenje brojeva i  lakoću uočavanje logičke strukture i odnosa uzročno-posljedične veze (logičko-matematička inteligencija), točno opažanje i snalaženje u prostoru, sposobnost prostornog oblikovanja i sposobnost vizualizacije (prostorna inteligencija), sposobnost služenja cijelim tijelom u izražavanju misli i osjećaja (tjelesno-kinestetička inteigencija), osjećaj za glazbu, ritam, dinamiku, melodiju, boju glasa ili instrumenta (glazbena inteligencija), uočavanje i razlikovanje raspoloženja, namjera, motivacija i osjećaja drugih ljudi (interpersonalna inteligencija), poznavanje samog sebe i mogućnost djelovanja u skladu s tim (intrapersonalna inteligencija). Na početku školovanja dijete će morati ovladati grafomotornim vještinama  koje imaju značajan utjecaj na savladavanje vještina čitanja i pisanja koje su temeljne  vještine daljnjeg školovanja.

 

 

EMOCIONALNA ZRELOST

 

Dijete prije polaska u školu treba u svom razvoju postići određeni stupanj emocionalne stabilnosti i samokontrole. Kod  djeca koja kreću u školu primjetan je početak samokontrole  koja im olakšava učenje, ali i bolje snalaženje u socijalnim kontaktima. Dijete ove dobi otvoreno iskazuje emocije, ali ih pokušava i kontrolirati, pokazuje strahove i  bori se za svoja prava.

Emocije i osjećaji važni su za djetetov društveni život. U školi je dijete izloženo sustavu vrednovanja i ocjenjivanja, pohvalama i kritikama te će  morati  na određeni  način  prihvatljivo reagirati. Pred polazak  u školu bitno je da dijete ima određenu razinu tolerancije na frustraciju, što će mu omogućiti da ustraje u učenju i onda kad baš njemu nije ugodno i zanimljivo, da prihvaća uspjeh odnosno neuspjeh te se zna nositi s osjećajima koji ih prate. U ovoj razvojnoj dobi kod  djece prevladava  uglavnom optimističko i ugodno raspoloženje.

 

SOCIJALNA ZRELOST

 

Ova komponenta zrelosti  djeteta povezana je s emocionalnom zrelošću djeteta. Važna je za svako dijete, jer ulaskom u sustav škole postaju  bitne norme ponašanja koje vrijede u grupi vršnjaka, u razredu. Polaskom u školu dijete čini velik pomak u razvoju društvenih odnosa. Ono izlazi iz  poznate obiteljske situacije, gdje je bivalo zaštićeno i nerijetko imalo povlašten položaj. Istodobno ulazi u novu i često nepredvidivu  socijalnu situaciju u kojoj svoj položaj mora samo izboriti. Vršnjaci postaju kriterij za usporedbu, oni na jasan način ocjenjuju dijete dajući mu do znanja da li ga prihvaćaju ili ne. Sve su to elementi u izgrađivanju vlastite  slike o sebi i razvoju samopoštovanja.

Socijalna zrelost  istovremeno predstavlja prilagođavanje na društvene obveze, usvajanje moralnih normi i sustav vrijednosti i ponašanja u okolini. Ona uključuje i vještinu komunikacije i suradnje s vršnjacima te prihvaćanje autoriteta. Dijete ovog uzrasta uživa u osjećaju pripadnosti, voli biti prvo, u stanju je suosjećati s drugima i u stanju je razlikovati poželjno od nepoželjnog ponašanja. Ono se može svakodnevno odvojiti od obitelji, samo se obući, brinuti o sebi i svojim stvarima

Koliko će dijete razviti samostalnost najviše ovisi o odnosu roditelja prema djetetovim htijenjima i aktivnostima. Ako su djeca u predškolskoj dobi navikla da  mnoge stvari obavljaju drugi umjesto njih, imat će smanjenu sigurnost u sebe i manji interes za samostalno izvršavanje zadataka, što će negativno utjecati na prihvaćanje školskih obveza i njihovo ispunjavanje.

Za djecu ovog uzrasta karakteristične su velike individualne razlike, koje se očituju u fizičkoj, intelektualnoj, emocionalnoj i  socijalnoj zrelosti te o obiteljskom okruženju iz kojeg dijete potiče. Kako će se dijete snaći u školi ovisi i od toga da li je i koliko bilo uključeno u predškolske institucije, koliko se u njemu budila kreativnost, motivacija ili kooperativnost od strane roditelja ili odgajatelja.

 

Postoji niz faktora važnih za uspjeh djeteta u snalaženju u školskim situacijama i novim obvezama. Oni  ne zavise samo od djeteta, već i od roditelja i odgajatelja u vrtiću, ali i učitelja koji ga dočekuje u školi i koji će se s njime družiti  tijekom njegova školovanja.

Učitelj mora uočiti osobnosti svakog djeteta i uvažavajući njegove specifičnosti, omogućiti mu učenje na najprimjerenijim načinima i različitom brzinom rada.

 

 

KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNJAKA I SEDMOGODIŠNJAKA 

 

 

Svako dijete je specifično,  razvoj  svakog djeteta je različit (npr. razlike u razvoju dječaka i djevojčica ili razlike među djecom koje potječu iz različitih socio-kulturnih sredina). Ipak, postoji mnogo zajedničkih karakterističnih osobina koje se u literaturi navode kao norme za pojedinu dob. Poznavanje normi nam omogućava da znamo koja postignuća možemo, a koja ne možemo očekivati od djeteta određene dobi pa primjereno tome možemo izabrati aktivnosti koje ćemo mu ponuditi.

 

Karakteristike  prosječnog djeteta  prije polaska u školu, u dobi od 6-7 godina:

 

 

TJELESNI RAZVOJ:

 

·         prosječna visina je oko 120 cm za dječake i  oko 117 cm za djevojčice,  a težina oko 20 kg za dječake, dok je za djevojčice  nešto manja

·         svi osjetilni organi su potpuno razvijeni

·         uspostavljena je kontrola fizioloških potreba

·         dobro je razvijeno mišićno tkivo

·         u tijeku je izmjena mliječnih zuba

 

 

GRUBA MOTORIKA

 

·         vozi bicikl, kliže, kotura, pliva

·         održava ravnotežu, hoda ravno po crti

·         preskače uže, skače s visine od oko 40 cm, stoji na jednoj nozi, jednom rukom hvata loptu, samostalno se oblači

 

 

FINA MOTORIKA

 

·         palcem može dotaknuti svaki prst

·         reže škaricama jednostavnije oblike

·         koristi se jedaćim priborom, veže vezice na cipelama

·         precrtava jednostavnije oblike, ravne i zakrivljene linije, boji unutar zadanih prostora

·         precrtava brojke i slova iako ih ne poznaje

·         povlači ravne i zakrivljene crte, povlači poteze olovkom između zadanih točaka

·         olovku drži lagano, pravilno  i bez grča  te kontrolira pritisak olovke na papir

 

 

INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI

 

·         početak razvoja logičkih operacija

·         uočava sličnosti i razlike

·         promatra s određenim ciljem

·         povezuje dijelove u cjelinu

·         razlikuje pojmove vremena

·         zaključuje o jednostavnim uzročno posljedičnim vezama

·         razlikuje parametre različitih veličina nekog predmeta

·         zna koji dijelovi nedostaju kompletnom liku čovjeka

·         u stanju je izvršiti trostruki nalog

·         ima pojam količine, u stanju je shvatiti proces zbrajanja i oduzimanja, zbraja i oduzima u skupu broja 5

·         u stanju je grupirati predmete po boji, obliku, veličini i sl.

·         može sastaviti  jednostavniju cjelinu od dijelova

·         uočava razlike i prepoznaje sličnosti

·         prepoznaje glas kojim započinje riječ

·         tiskanim slovima zna napisati ime i prezime

·         u stanju je ponoviti niz od pet brojeva

·         mehanički broji do 10 i više

·         zna što dolazi ispred (ispred broja 5)

·         može precrtati jednostavnije likove

·         točno imenuje boje i tonove

·         pamti pojmove koji ga zanimaju

·         trajanje pažnje je oko 15 – 20 minuta

·         koncentracija na aktivnost koja ga zanima može potrajati i do 60 minuta

 

GOVORNE SPOSOBNOSTI

 

·         govor je korektan i jasan

·         pita za značenje apstraktnih riječi

·         može opisati događaj iz prošlog iskustva

·         u govoru ispravno upotrebljava buduće i prošlo vrijeme

·         artikulira sve glasove (moguće nepravilnosti u izgovoru  R, LJ, NJ)

·         u stanju je napisati i pročitati vlastito ime

·         može prepričati kratku priču nakon što je čuje

·         upotrebljava 2500-3000 riječi

·         primjećuje rimu u pjesmama

·         raspoznaje glasove od kojih se sastoji kraća riječ

·         može pamtiti pjesmice ili dijelove nekog teksta koji ga zanima

 

EMOCIONALNO – SOCIJALNI RAZVOJ

 

·         primjetan začetak samodiscipline i samokontrole

·         emocije su još uvijek burne

·         prisutni  realistični strahovi

·         prepoznaje vlastite osjećaje ljubavi i sreće, ljutnje i razočaranja

·         može surađivati s drugima  u nekoj zajedničkoj aktivnosti

·         ponaša se zaštitnički prema mlađima

·         suosjeća s drugima

·         bira omiljenog prijatelja

·         poštuje pravila igre

·         samostalan u brizi o sebi (oblači cipele, koristi pribor za jelo, može otići u susjedstvo, održava higijenu)

·         razlikuje poželjno od nepoželjnog ponašanja

·         teže uspijeva odgoditi potrebe, ali ih odgađa nakon uvjeravanja

·         uživa u osjećaju pripadnosti

·         usvojilo je osnovne norme ponašanja

 




preskoči na navigaciju