preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Kozarca Županja

Login


« Kolovoz 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Brzi pristup:

 

Naša facebook stranica

Ispis statistike od 16. 2. 2011.

Ukupno: 684150
Ovaj mjesec: 524
Ovaj tjedan: 186
Danas: 40

Školski psiholog

 

Svjetski dan mentalnog zdravlja (9.listopada)

Svjetski dan mentalnog zdravlja već nekoliko godina obilježava se diljem svijeta, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije, a s ciljem podizanja svijesti o problemima vezanima za mentalno zdravlje. S obzirom da obilježavanje ovakvih važnijih datuma prati pojačano medijsko izvještavanje, prilika je to da brojne udruge, organizacije i institucije koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja promoviraju svoj rad i progovaraju o važnosti razvoja usluga i poboljšanju uvjeta za pružanje odgovarajuće zaštite mentalnog zdravlja. Potreba razvoja programa zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja posebno dolazi do izražaja u ovom vremenu pandemijskih okolnosti.

S obzirom da djeca i mladi tijekom sazrijevanja i odrastanja još uvijek uče kako se koristiti svojim sposobnostima da bi uspješno rješavali životne izazove, neophodna im je pomoć odraslih. Upravo zbog toga školska psihologinja intenzivnije tijekom mjeseca listopada na satu razrednika provodi edukativna predavanja i radionice s učenicima kako bi ih informirala o pojedinim teškoćama mentalnog zdravlja djece i mladih, kao i podučila vještinama kojima mogu unaprijediti svoje mentalno zdravlje te se uspješnije nositi s različitim stresnim životnim izazovima. Naime, psihičke smetnje djetetu i mladoj osobi narušavaju odnose s prijateljima, obitelji, učiteljima te otežavaju uspješno obavljanje školskih obveza. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije naglašavaju da se 50% svih mentalnih poremećaja pojavljuje do 14. godine! Velika je odgovornost stoga na odgojno-obrazovnim ustanovama u provođenju raznih programa preventivnog karaktera i pravovremenom pružanju stručne podrške i pomoći u uočavanju i razumijevanju prvih znakova mogućih problema u području mentalnog zdravlja.

Budući da su roditelji nužni partneri učiteljima i stručnim suradnicima u radu na uočenim teškoćama te pružanju pomoći i podrške djetetu, u nastavku se nalaze prigodni edukativni materijali za bolje razumijevanja prirode pojedinih problema, kao i konkretne aktivnosti za jačanje psihološke otpornosti djece i mladih.

Školska psihologinja: Ivana Perišić Juzbaši, mag.psych.

 

„Kako podržati vještine suočavanja i mentalno zdravlje djece“, video Odgojnog savjetovališta Centra za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu

https://youtu.be/IW2U1AySxGo video Odgojnog savjetovališta Centra za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu

 

„Sva lica dječje depresije i kako je prevladati“, psihoedukativna radna bilježnica Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/nova-publikacija-sva-lica-djecje-depresije-i-kako-je-prevladati-psihoedukativna-radna-biljeznica/

 

Kratke vježbe mindfulnessa za kontrolu neugodnih osjećaja i ponašanja, brošura Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/besplatna-brosura-kratke-vjezbe-mindfulnessa-za-djecu-za-prepoznavanje-i-kontrolu-neugodnih-osjecaja-i-ponasanja/

 

Edukativna i interaktivna mobilna aplikacija „Stella“, usmjerena zaštiti mentalnog zdravlja mladih te prevenciji anksioznosti i depresije kod mladih ( uzrast 11-18 god.)

https://www.google.com/url?q=https%3A%2F%2Fprojekt-stella.com.hr%2F&sa=D&sntz=1&usg=AFQjCNGtkwgEcecqtVtZrJ8P3MhoNll5yg

 

 

PSIHOLOG U ŠKOLI

Premda psiholozi djeluju u gotovo svim domenama ljudskog života (obrazovanje, zdravstvo, industrija, organizacija,  sport…), većina ljudi o psihologiji kao znanosti, a samim time i o opisu poslova psihologa zna površno. Kada drugi čuju da ste psiholog, uobičajena reakcija koja uslijedi je: „Onda ti mene sad proučavaš, i to, ha?“ Izrečeno, u šali, ali s dozom nelagode ili bojazni. Psiholozi doista jesu više zainteresirani obratiti pozornost na određene aspekte ljudskog ponašanja, analizirati ih, kao i saznati razloge upravo takvog ponašanja, ali zapravo ne mogu čitati misli drugima i nemaju super moći 😊.

Kada govorimo o psihologu u školi, praksa i tu pokazuje površno i često pogrešno tumačenje uloge psihologa. Dok se dijelu roditelja na spomen suradnje psihologa s djetetom diže kosa na glavi („jer moje dijete nije ludo“, kako znaju reći), djeca psihologa najčešće vide u akciji intervencije (fizički konflikti, nasilna ponašanja, neprimjereno sudjelovanje u nastavi i sl.) pa je u njihovim očima psiholog onaj koji „popravlja djecu“  ili onaj kojem idu „zločesti za kaznu“. Odgovornost i krivicu za ovakva pojednostavljena (a kao što rekoh, često i pogrešna tumačenja) vidim u nedovoljnom angažmanu svih nas koji obavljamo posao šk. psihologa, i to u promociji vlastite struke i predstavljanju širine područja svoga djelovanja unutar naših radnih institucija. S ciljem približavanja uloge školskog psihologa svima onima prema kojima je naš rad usmjeren: učenicima, roditeljima, učiteljima, koristim ovaj virtualni prostor za međusobni susret, upoznavanje i bolje međusobno razumijevanje.

Za početak, malo pojašnjenja pojmova. Školska psihologija je grana psihologijske znanosti koja u kontekstu škole i školovanja primjenjuje znanja i metode iz različitih područja psihologije (npr. razvojne, kliničke, psih. obrazovanja…) s ciljem pomoći učeniku u razvoju svojih osobnih potencijala, očuvanju mentalnog zdravlja i razvoju kompetencija cjeloživotnog učenja. Premda šk. psiholog radi i s učenicima, roditeljima, nastavnicima, u fokusu njegova rada jest briga za učenike.  Rad s roditeljima i učiteljima se odvija ponajprije u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje učenikovih razvojnih potreba i ponašanja te djelotvorniji rad s njima.

Neki od konkretnijih primjera opisa posla školskog psihologa

U radu s učenicima psiholog:

  • Provodi individualna i grupna savjetovanja u kojima pomaže učenicima prepoznati osobne potrebe, osvijestiti teškoće (emocionalne, obiteljske, u vršnjačkim odnosima…) te ostvariti promjene
  • Obavlja psihološku procjenu učenikovih sposobnosti i mogućnosti (prilikom upisa u 1. razred, radi odabira odgovarajućeg oblika školovanja; u slučaju šk. neuspjeha ili naznaka darovitosti)
  • Sudjeluje u dijagnosticiranju razloga teškoća učenja i pomaže u postizanju boljeg šk. uspjeha (problemi s pažnjom i koncentracijom, motivacijom, ispitni strah i anksioznost…)
  • Pomaže učenicima prevladati teže životne događaje, razviti mehanizme suočavanja sa stresnim i kriznim situacijama (razvod roditelja, smrt/bolest u obitelji, selidba, vršnjačko nasilje…)
  • Razvija i provodi programe za darovite učenike, programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja, ovisnosti, programe za razvoj emocionalne inteligencije, socijalnih i komunikacijskih vještina (najčešće u okviru sata razrednika te kao školske projekte)
  • Obavlja profesionalno informiranje i savjetovanje učenika vezano uz odabir srednje škole, nastavak školovanja i planiranje karijere

U radu s roditeljima:

  • Školski psiholog kroz individualno savjetovanje ili edukativna predavanja na roditeljskim sastancima pomaže roditeljima prepoznati i razumjeti individualne i razvojne potrebe učenika i reagirati u skladu s njima
  • Pomaže roditeljima  razvijati roditeljske i odgojne vještine, kao i komunikaciju s djecom kako bi poticali razvoj djetetovih potencijala i aktivno doprinijeli njegovu uspješnom obrazovanju
  • Pomaže roditeljima u uspostavljanju partnerskog odnosa sa školom kako bi se postigla zdrava obiteljska i školska klima
  • Uspostavlja kontakt s nekim vanjskim institucijama potrebnim učeniku i roditelju (npr. Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora, razne udruge, Centar za socijalnu skrb…)

U radu s učiteljima i nastavnicima:

  • Psiholog pomaže učiteljima prepoznati individualne i razvojne potrebe učenika kako bi uspostavili djelotvorniji pristup učeniku
  • Poučava učitelje pristupima i radu s učenicima s posebnim potrebama
  • Predlaže i promovira različite suvremene metode rada s ciljem unaprjeđenja kvalitete učenja i podučavanja
  • Potiče i razvija instrumente i metode za vrednovanje i samovrednovanje rada nastavnika
  • Pomaže učiteljima identificirati teškoće u razrednoj klimi, uspješnosti i načinu rada, kao i razvijati strategije za njihovo rješavanje
  • Provodi stručna usavršavanja (putem radionica, predavanja unutar kolektiva)

Osim toga, školski psiholog može biti i nositelj nekih školskih projekata, razvojnih programa i/ili istraživanja kojima se doprinosi općim promjenama i restrukturiranju škola i uvjeta učenja i poučavanja. Na razini škole promovira pitanja važna za psihofizičko zdravlje te zastupa dječje interese. U opisu svakodnevnog posla mu je i vođenje dokumentacije o učenicima, pisanje izvješća, nalaza i mišljenja, povezivanje i suradnja s lokalnom i širom zajednicom, praćenje i proučavanje novih spoznaja iz psihologije i srodnih znanosti te njihova primjena u nastavnom i školskom radu.

Reference

Upravni odbor Hrvatske psihološke komore (2007.) Standardi rada psihologa u osnovnim i srednjim školama, http://www.psiholoska-komora.hr/53 . Pristupljeno 31.8.2020.

Kako to izgleda u praksi?

Kod školskog psihologa učenici mogu doći samostalno, na poziv psihologa ili na inicijativu učitelja, roditelja i drugih učenika. Neki taj susret doživljavaju nelagodno, zapitkuju što su napravili, što su skrivili i sl. (premda povod uopće ne mora biti neka konfliktna situacija uslijed koje psiholog reagira), dok drugi vrlo radosno pristupaju i razgovaraju, doživljavajući ga kao zabavno i novo iskustvo. Školska psihologinja uvijek nastoji učenicima u prvom susretu pojasniti ulogu psihologa u školi, kao i razloge poziva ili susreta te postići ugodnu atmosferu. Tek nakon što učenici steknu povjerenje u psihologinju, moguće je raditi na promoviranju poželjnog ponašanju, podučavanju, motiviranju ili pak rješavanju teškoća. Učenici najčešće samostalno dolaze radi pomoći u rješavanju nekih obiteljskih, emocionalnih i vršnjačkih problema i to su ponajprije učenici viših razreda. Roditelji i učitelji više iniciraju suradnju kod mlađih učenika i to vezano uz probleme u ponašanju ili utvrđivanje teškoća učenja. Sastavni dio posla psihologa je primjena i interpretacija različitih upitnika i testova uz pomoć kojih donosi određene zaključke, pruža podršku u savladavanju teškoća i preporuča daljnje odgojne i obrazovne postupke za određeno dijete.

Kada je riječ o mlađoj djeci, roditelji često dovode u pitanje opravdanost odlaska djeteta psihologu bez „njihove dozvole“. Kad god je moguće i nije u pitanju situacija gdje se treba hitno reagirati (fizički obračun, neprimjereno ponašanje na satu ili sl.), psihologinja u dogovoru s učiteljima kontaktira roditelje i upozna ih s potrebom uključivanja djeteta u rad sa psihologom. Također, iste roditelje informira o rezultatima rada s djetetom te s njima surađuje u području uočenih teškoća. Međutim, budući da je psiholog zaposlenik škole koji obavlja svoje redovne poslove (utvrđivanje djetetovog razvojnog stanja, primjena psiholoških metoda, tehnika i instrumenata, intervencija, prevencija) on suglasnost za rad s djetetom nije dužan tražiti. Pri tome je, naravno, obvezan i odgovoran raditi profesionalno u skladu za važećim zakonima, propisima i etičkim kodeksom svoje struke. (za više o ovoj temi, molim vidjeti privitak i pročitati očitovanje nekadašnje dječje pravobraniteljice za djecu, M. Jelavić iz 2008.) Treba napomenuti da je psiholog u svom radu dužan pridržavati se etičkih standarda ponašanja i rada te sve informacije, rezultate testiranja i druge podatke o djeci i obiteljima čuvati strogo povjerljiv, kao profesionalnu tajnu.

Nadam se da vam je napisano donekle pomoglo stvoriti ispravnu sliku o ulozi i važnosti stručnog suradnika psihologa u školi.

Za sva pitanja, ali i za suradnju, školska psihologinja, Ivana Perišić Juzbašić, roditeljima i učenicima stoji na raspolaganju u radno vrijeme: UTO i ČET (7,30-13,30 h), SRI (13,30-16,30 h). Kontaktirati ju možete i putem e-maila (ivana.perisic-juzbasic@skole.hr).

 

 

 

preskoči na navigaciju